14.01.2014

Hrvatsko okupljanje i događanje u Sloveniji

Euharistijsko slavlje, 12. siječnja u Ljubljani predvodio je provincijal fra Lovro Gavran, uz sudjelovanje provincijala o. Staneta Zoreta i nekolicinom svećenika.

U razdoblju od 4. nedjelje došašća do druge nedjelje po Novoj godini Hrvatska katolička misija u Ljubljani već dvadeset i šestu godinu u nizu priredila je "Božićne dane hrvatskih katolika u Ljubljani i Sloveniji". Događanje je bilo slojevito, a svrha višestruka. Premda se odvija na religioznoj razini i u crkvenim prostorima, ipak je to najstarije hrvatsko okupljanje i događanje u Sloveniji koje je zaživjelo još prije raspada SFRJ. Dvije su osnovne koordinate toga događanja. U otajstvu Božića i božićne radosti nastoji se dati slavu Bogu na najljepši mogući način u bogatstvu hrvatske duhovne i kulturne baštine.

Mlađem pokoljenju, pretežno rođenom u Sloveniji, želi se prenijeti sačuvani dio iste baština te s njom obogatiti Crkvu i sredinu doseljenja.

Stalni svakogodišnji sadržaji "Božićnih dana" su božićna ispovijed, polnoćka, Iseljenički dan povezan s blagdanom Sv. Obitelji, blagoslovom djece i blagoslovima obitelji. Ta se događanja zaključuju svečanim bogoslužjem na drugu nedjelju po Novoj godini. Bogoslužje redovito predvodi netko od hrvatskih, slovenskih nad/biskupa ili apostolski nuncij. Ove je godine u tome pogledu napravljen maleni iskorak.

Euharistijsko slavlje završne svečanosti "XXVI. božićnih dana" 12. siječnja predvodio je provincijal Franjevačke provincije Svetog Križa Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, uz sudjelovanje provincijala Slovenske franjevačke provincije Sv. Križa o. Staneta Zoreta i nekolicinom svećenika, Slovenaca i Hrvata, prijateljski povezanih s hrvatskim katolicima u Ljubljani.

Tradicija je da na takvim svečanostima gostuje neki od poznatijih crkvenih ili amaterskih pjevačkih zborova iz domovine ili inozemstva. Na ovogodišnjoj završnoj svečanosti "Božićnih dana" za vrijeme mise sudjelovala je klapa Barun pod umjetničkim vodstvom mo Bojana Pogrmilovića. Za vrijeme bogoslužja pjevali su poznatije hrvatske božićne popijevke. Prigodni koncert nakon mise u suzvučju dalmatinskog melosa sastojao se od dva dijela: božićnih narodnih i svjetovnih popijevki.

Drugotna nakana ovako zamišljene završne svečanosti Božićnih dana jest potreba da se slovenskim vjernicima, prijateljima i svim dobronamjernim ljudima pokaže makar dio hrvatske vlastite kulturne i duhovne baštine.

Neumitnošću povijesnih činjenica ovogodišnji "Božićni dani" jednim se dijelom vežu na godinu 1463, odnosno na 550. obljetnicu pada Bosne pod Turke i vjerolomno ubojstvo posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (5. lipnja iste godine). Tada je veliki dio stanovništva (s prostora koji su danas u sastavu BiH i R. Hrvatske) krenuo u nepovratno izbjeglištvo pravcem zapad-sjeverozapad. To je također bilo vrijeme kad je utemeljena Ljubljanska biskupija (sadašnja nadbiskupija).

Izravna veza s djelićem sačuvane materijalne kulturne baštine iz tog vremena je kraljevski plašt Stjepana Tomaševića kojega je njegova supruga Katarina Kosača Kotromanić (Blagaj 20.12.1425. - + Rim 25.10 1478.) bježeći prema Rimu darovala zaostroškim franjevcima. Kasnije je (nakon 1463.) plašt bio prerađen u misnicu koja se još uvijek čuva u tom samostanu.

Umanjena replika te misnice odnosno plašta napravljena je tehnikom veza u koncu. Ideju voditelja ljubljanske misije dalmatinskog franjevca fra Marka Prpe u djelo je pretočio umjetnik primijenjenih umjetnosti Mladen Kakša. Jedan primjerak te replike u znak zahvalnosti bosanskim franjevcima za očuvanje vjerskoga i nacionalnog identiteta te kulturne baštine na svečanosti je darovan provincijalu fra Lovri Gavranu.

Nakon mise uslijedio je bratski agape u prostorima ljubljanskoga franjevačkog samostana u kojemu Hrvatska katolička misija Ljubljana gostuje od svog utemeljenja. (IKA)