
12.12.2013
Pokopan fra Zvjezdan Linić
Trebamo ići Zvjezdanovim putem blagog, jasnog, ljubaznog i životom potvrđenog djelovanja po programu nove evangelizacije, rekao je fra Hoško.
Nakon cijelonoćnog bdjenja na kojem se okupilo više tisuća ljudi, vjernici su i u prijepodnevnim satima u srijedu 11. prosinca molili uz lijes fra Zvjezdana Linića u franjevačkoj crkvi Uznesenja BDM u Samoboru. U rano poslije podne misu zadušnicu predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Među brojnim koncelebrantima bili su i franjevački provincijali, kao i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnih poglavara o. Vinko Mamić, OCD. Izražavajući sućut Provinciji i rodbini, kardinal je istaknuo kako je fra Zvjezdan mnoge doveo k Bogu, ali je i povezivao ljude, dodajući kako zajedništvo na posljednjem ispraćaju fra Zvjezdana govori sve o tome kakav je čovjek koji je blizu Bogu. Kao zagrebački nadbiskup zahvaljujem Bogu za sve dobro koje je fra Zvjezdan činio u zagrebačkoj Crkvi, kao i u cijelom Božjem narodu, rekao je kardinal.
Fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, kojoj je pripadao i fra Zvjezdan, u homiliji je rekao kako uz zemne ostatke, svatko na svoj način prebire uspomene na pokojnika, ali ujedno prebiremo i misli. U ovom času oproštaja, dok mi franjevci tugujemo zbog gubitka svoga brata koji nas je napustio, a još nam je trebao, dok vi brojni njegovi prijatelji žalite za Zvjezdanovim osmjehom i blizinom, razmišljajmo o našemu bratu i u svjetlu Božje riječi. Njegov lik možemo iščitati u riječima koje smo čuli "duše su pravednika u ruci Božjoj, njih se ne dotiče muka nikakva, jer svaki onaj koji se uzda u Gospodina i život stavlja u Božje ruke nikada ne smije računati na neuspjeh. Neuspjeh se može dogoditi u vremenu i prostoru, ali s one strane života Gospodin je vječna nagrada". Podsjećajući na životni put fra Zvjezdana, koji se završio u subotu 7. prosinca, na Marijin dan u trodnevnici BDM Bezgrešne koju je volio i častio, provincijal je istaknuo kako je fra Zvjezdan bio posebno nadaren svećenik i franjevac. Za njega, pak njegova veličina je u tome što nikad nije gledao sebe, nego je uvijek mislio kome služi i tko preko njega djeluje u ovom svijetu.
U svojoj bolesti prije nekoliko mjeseci rekao je "Od Gospodina primam i svoju bolest kao dar, i kao mogućnost da tako svjedočim. Prihvaćam od Gospodina zdravlje i umor i bolesti i smrt sve se to pretvara u milost Božju", podsjetio je provincijal te naglasio da kada više nije mogao biti fizički povezan s vjernicima, njegova je povezanost s ljudima bila putem SMS poruka, preko kojih ih je duhovno hranio i hrabrio. Provincijal je naveo i riječi jedne od tih poruka, u kojoj ističe da je Božja svemoć u praštanju te da je "važnije živjeti u miru s Bogom, uživati u njegovoj blizini, pa čak biti bolestan, nego zdrav lutati daleko od njega. Nije Bog poslao svoga Sina na svijet da izliječi sve bolesti, niti je Gospodin trpio da svi budemo lijepi i zdravi, već da se uspostavi zajedništvo u ljubavi Boga i čovjeka".
Provincijal je govorio i o svom posljednjem susretu s fra Zvjezdanom, dan prije njegove smrti, u njegovoj bolesničkoj sobi koja je u to vrijeme bila soba molitve, ali i soba trpljenja. Bilo mu je teško, i teško je disao. Budući da su mu usta bila suha, njegova rođena sestra Neda stavila mu je gazu na usta natopljenu vodom da bi lakše mogao disati. Gledajući ga tako, pomislio sam "zar moj brat Zvjezdan ne sliči Onome koga je tolikim žarom propovijedao i naviještao, koji je na Kalvariji također rekao 'Žedan sam'; zar u tijelu fra Zvjezdana ne leži sam Isus na bolesničkoj postelji, posvjedočio je Železnjak, te dodao "iako je to bio susret bez riječi, silno je obogatio onoga koji je kraj njega stajao".
Zbog svega ovog spomenutog, i onog što je samo Gospodinu poznato, kao provincijal s ponosom uime cijele naše franjevačke zajednice izričem veliku zahvalu našem bratu Zvjezdanu. Gospodinu zahvaljujem što nam je fra Zvjezdana dao za brata, hvala Gospodinu na svemu što je fra Zvjezdan živio, govorio, činio i Božjom milošću ostvario. Vjerujem da ste svi vi osjetili da vam je Gospodin preko fra Zvjezdana bio dobar, i vjerujem da je sada fra Zvjezdanova radost potpuna u nebu kod onoga kojega je ljubio i s kojim je i za kojega je živio. Krist se uzveličao kako u njegovu životu, tako i u njegovoj smrti, zaključio je provincijal Železnjak.
Po završetku mise, poslužitelji Kuće susreta Tabor iznijeli su lijes iz crkve, a potom se procesija s oko 300 svećenika, redovnika i redovnica uputila na samoborsko groblje gdje je lijes uz pjesmu "Bliže, o Bože moj" položen u franjevačku grobnicu. Od fra Zvjezdana se uime kolega iz generacije oprostio fra Emanuel Hoško. Zvjezdan nas je volio i mi smo voljeli njega, onda i učimo od njega. Trebamo ići Zvjezdanovim putem blagog, jasnog, ljubaznog i životom potvrđenog djelovanja po programu nove evangelizacije, rekao je fra Hoško. Bio je karizmatična osoba. No, njegovi seminari nisu bili karizmatski, nego evangelizacijski. Bio je u službi nove evangelizacije, sam prožet evanđeljem, rekao je Hoško.
Riječ oproštaja izrekao je i samoborski gradonačelnik Krešo Beljak, podsjetivši kako je fra Zvjezdan Linić godine 2011. proglašen počasnim građaninom Samobora, a sugrađani su ga doživjeli kao poniznog, skromnog i dobrog čovjeka puna ljubavi. Na misi zadušnici i pogrebnim obredima okupilo se više od deset tisuća vjernika. IKA