10.01.2024

Obilježen spomen na slugu Božjega Josipa Stadlera

Euharistijsko slavlje predslavio je katedralni župni vikar vlč. Štefan Marković uz koncelebraciju mons. Pave Jurišića i vlč. doc. dr. sc. Josipa Kneževića.

 

Na blagdan Gospe Brze Pomoći, u ponedjeljak 8. siječnja 2024. godine u katedrali Srca Isusova u Sarajevu obilježen je spomen na slugu Božjega Josipa Stadlera. Svetom misnom slavlju prethodila je molitva svete krunice koju su predmolili Prijatelji Malog Isusa iz Viteza koji su zajedno sa sestrama iz samostana sv. Josip i Doma Sv. Josipa u Vitezu hodočastili u Sarajevo na grob oca Siromaha.

Euharistijsko slavlje predslavio je katedralni župni vikar vlč. Štefan Marković uz koncelebraciju mons. Pave Jurišića, postulatora kauze za proglašenje blaženim sl. Božjega Stadlera i prepošta Stolnog kaptola vrhbosanskog i vlč. doc. dr. sc. Josipa Kneževića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Vlč. Marković se u prigodnoj propovijedi zapitao koje su to osobine koje krase svetce katoličke crkve? Koje su to osobine pomoću kojih su oni dospjeli do visina kreposnog života i svetosti? Zašto je Stadler bio sveta života? Što ga je dovelo do svetosti? Najjasnije je to izrekao Sv. Ivan Bosco koji je istaknuo tri osobine svetaca: prva osobina jest duboka povezanost sa Blaženom Djevicom Marijom; druga osobina jest velika ljubav prema Euharistiji i treća osobina jest duboka odanost Svetom Ocu. Kako je danas i blagdan Gospe Brze Pomoći, vlč. Štefan se posebno zadržao upravo na prvoj osobini koja je krasila i slugu Božjeg Josipa Stadlera. Istaknuo je kako je upravo Stadler prvi na hrvatski jezik preveo jedno prevažno djelo u povijesti kršćanstva a to je „Rasprava o pravoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji“ koje je napisao sv. Ljudevit Montfortski. I sam Stadler je više puta rekao da ga je to djelo formiralo, kao što je formiralo sv. Ivana Pavla II, blaženog Alojzija Stepinca, kardinala Kuharića, oca Antu Antića i mnoge druge. „Čini mi se, svi sveti iz hrvatskoga naroda bili su oblikovani po ovom djelu, a evo Josip Stadler je prvi preveo to djelo na hrvatski jezik i time utjecao na povijest našeg naroda“, istaknuo je vlč. Štefan. Zatim je iznio sedam divnih učinaka ove pobožnosti, u nadi da će barem nekog od prisutnih potaknuti da pročita ovo divno djelo sv. Ljudevita Montfortskog.

Misna čitanja i liturgijsko pjevanje animirali su Prijatelji Malog Isusa predvođeni s. M. Danicom Bilić.

Nakon popričesne molitve svi prisutni u katedrali okupili su se oko groba nadbiskupa Stadlera te izmolili molitvu za njegovo proglašenje blaženim.

(s. M. Pia Pilić)