13.02.2022

Misno slavlje u sarajevskoj crkvi sv. Vinka na svjetski dan bolesnika

Euharistijsko slavlje predvodio je profesor dogmatske teologije na KBF-u u Sarajevu vlč. dr. sc. Mario Bernadić uz koncelebraciju nekoliko svećenika.

U crkvi sv. Vinka u samostanu sestara Milosrdnica Provincije Majke Divne u Sarajevu u kojoj se prije granatiranja ratne 1992. godine nalazila i spilja Gospe Lurdske, u večernjim satima 11. veljače 2022. proslavljen je spomendan Gospe Ludske i XXX. svjetski dan bolesnika.

Euharistijsko slavlje predvodio je profesor dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu vlč. dr. sc. Mario Bernadić uz koncelebraciju nekoliko svećenika.

Sestrama Milosrdnicama, na čelu s provincijalnom poglavaricom s. M. Julijanom Djaković i kućnom poglavaricom s. M. Margaretom Brnada, pridružile su se redovnice drugih družbi, zdravstveni djelatnici i učenici Srednje medicinske škole Katoličkog školskog centra Sv. Josip u Sarajevu i drugi vjernici.

Sestre Milosrdnice, poznate po svojoj brizi za bolesnike i radu u bolnicama, animirale su liturgijsko pjevanje.

Riječi pozdrava vlč. Bernadiću i svim nazočnima u ime sestarske zajednice uputio je rektor crkve sv. Vinka preč. Mladen Kalfić. Podsjetio je da je Svjetski dan bolesnika utemeljio papa Ivan Pavao II. 1992. godine i odredio da se slavi svake godine 11. veljače na sšpemndan Gospe Lurdske.

Na početku propovijedi pod naslovom „Za zdravlje i život smo stvoreni – uz Svjetski dan bolesnika“, profesor Bernadić je kazao da su, unatoč površnom dojmu o dotjeranim licima i lijepo odjevenim ljudima u gradu, bolest i nemoć puno prisutnije u životu nego što se to uopće može zamisliti. Spomenuo je statistike Svjetske zdravstvene organizacije prema kojima na svijetu samo od dijabetesa boluje više od 460 milijuna ljudi, a godišnje samo od upale pluća umire dva milijuna ljudi, a od toga 800 tisuća novorođenčadi dok je Zajednički istraživački centar Europske komisije za 2020. godinu, samo na prostoru EU zabilježeno je 2,7 milijuna novih slučajeva raka, a te iste godine čak 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s tom bolešću. Kazao je da i pored svega postoji vidljiv napredak jer, za razliku od vremena Rimskog carstva kada je prosječni životni vijek za čovjeka iznosio mizernih 20 godina te do sredine 19. st. Malo više od 30 godina, danas na ovim prostorima ljudski vijek je oko 75 godina, a u razvijenim zapadnim zemljama čak 80. „Danas se živi znatno duže, ali 'nako – počesto s 'kesom' lijekova i ponekim operativnim zahvatom tijekom života“, kazao je vlč. Mario.

Napomenuvši da zloćudna bolest mijenja manje-više sve u čovjeku i obitelji i da se sve želje svedu na povratak zdravlja, profesori Bernadić je kazao da ne čudi što teški bolesnici gotovo redoviti traže sebi pomoć i u vjeri. „I samo nam Sveto pismo o tome mnogo progovora. Gdje god bio, i što god kanio poduzeti, Isus se obično prvo mora pozabaviti s mnoštvom bolesnika. I ne radi to slučajno ili preko volje, jer i sam kaže da se kraljevanje Božje u ovom svijetu očituje u onom Izaijinom proročanstvu: Kad slijepi budu vidjeli, gluhi čuli, hromi hodili, a siromasima se bude naviještala radosna vijest“, rekao je vlč. Mario.

„Draga braćo i sestre, dan koji danas obilježavamo svakako bi nam trebao pomoći u podizanju svijesti i osjećaja prema našoj bolesnoj braći i sestrama, ali i o svima onima koji o njima revno i strpljivo skrbe. Nezgoda je često baš u tome -kako rekosmo- što teška bolest nije u našoj prirodi, ili barem tako slutimo i osjećamo. Stoga, zdrav čovjek naprosto zna bježati od teških bolesnika. Lakše mu je da ne vidi, ne čuje, i ne osjeti jedno takvo bijedno ljudsko stanje. Posjet teškom bolesniku kudikamo nije niti treba biti neki veseo događaj. To je naprotiv bila i ostala katarza, ali spasonosna katarza svakom onom koji joj se hrabro prepusti. Katarza, u kojoj susrećemo samog izranjenog Gospodina, koji nam zatim -k'o s drva križa 'dobrom' razbojniku- obećava raj, i to raj već danas. Usudimo se stoga slijediti raspetog Gospodina kroz uzornu brigu i svijest o našoj bolesnoj braći i sestrama“, poručio je profesor Bernadić u svojoj propovijedi. (KTA)