21.09.2020
Obilježavanje 195. obljetnice rođenja trapista sluge Božjega o. Franza Pfannera
Biskup banjolučki, mons. Franjo Komarica, predvodio je euharistijsko slavlje u prigodi obljetnice rođenja Franza Pfannera, utemeljitelja trapističkog samostana.
U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u okviru nekadašnje trapističke opatije „Marija Zvijezda“ u predgrađu Banje Luke, biskup banjolučki, mons. Franjo Komarica, u nedjelju 20. rujna predvodio je koncelebrirano euharistijsko slavlje u prigodi obilježavanja 195. obljetnice rođenja sluge Božjega o. Franje (Franza) Pfannera, utemeljitelja „ovog velezaslužnog trapističkog samostana“. Tijekom mise svi nazočni također su se prisjetili posebno teških dana 1995. godine kada su tisuće prognanih Hrvata i drugih katolika potražili spas na hrvatskoj strani rijeke Save u mjestu Davor. Među koncelebrantima bio je i dugogodišnji trapist o. Zvonko Topić kao domaćin.
Okupljenim vjernicima pridružio se i generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci gospodin Zoran Piličić, predstavnici Paneuropske unije, grupa Davorčana koji su 1995. godine, s mnogim drugima, pomagali prognanim banjolučkim katolicima. Na misu su došli i predstavnici Udruge prognanih banjalučkih Hrvata „Nazaret“ iz Zagreba i drugi.
Nakon što je u prigodnoj propovijedi govorio o progonu Hrvata i drugih katolika iz banjolučkog kraja 1995. godine te ubojstva svećenika vlč. Tomislava Matanovića i njegovih roditelja, biskup Komarica kazao je da su tijekom nedavnoga rata pojedini bili pozvani na krvavo, „crveno mučeništvo“, ali i da među Kristovim vjernicima također – i „bijelih mučenika“. „Oni su se za vrijeme svoga zemaljskog života osobito istaknuli svojim kršćanskim krepostima – u vjeri, ufanju i ljubavi, apostolskom žaru, velikodušnosti, pravednosti i dr. – i to u najvišem herojskom stupnju. Jedan od takvih istinskih ‘bijelih svjedoka’, bijelih mučenika – kršćanskog identiteta, poslanja i apostolskog, nesebičnog djelovanja u proslavi Božjeg imena, u širenju i učvršćivanju Kristova kraljevstva i u spašavanju besmrtnih ljudskih duša – bio je svećenik i redovnik Franz – Franjo Pfanner, svojevrsni pionir duhovnog i materijalnog razvoja ovog grada i kraja, te pravi apostol Južne Afrike“, kazao je biskup Komarica te progovorio o životu oca Pfannera.
„Istinski Isusov apostol Franz Pfanner, svećenik, redovnik – trapist, opat i misionar rođen je prije 195 godina, na sutrašnji datum 21. rujna 1825. godine u malom mjestu Langen kod grada Bregenza, na Bodenskom jezeru, u najzapadnijoj austrijskoj pokrajini Vorarlberg.Nakon svećeničkog ređenja 1850. bio je kao dijecezanski svećenik, više godina – župnik. Godine 1863. stupio je u vrlo strogi trapistički red u njemačkom samostanu Maria Wald, blizu granice s Nizozemskom. Nakon nekoliko godina je poslan u Rim da – po nalogu pape bl. Pia IX. – obnavlja tamošnji ruševni trapistički samostan. Nakon što je obavio zadani posao, došao je k nama u Bosnu; koja je tada bila pod otomanskom vlašću i ovdje na rubu Banje Luke 1869.godine uspijeva kupiti zemljište i osnovati prvi strogi redovnički samostan u Bosni. Bio je poglavar samostanske zajednice, koja je – njegovim izuzetnim zalaganjem – i dakako Božjom pomoću vrlo – brzo rasla. Za 10- ak godina je imala već preko 70 redovnika. Na poziv jednog misijskog biskupa iz Južne Afrike, iz pokrajine Natal, otišao je zajedno s 30 redovnika iz Marije Zvijezde u tu zemlju i u njoj postao prvi misionar tzv. ‘Crne Afrike’. U samo nekoliko godina mu je uspjelo dovesti iz europskih zemalja, poglavito iz Njemačke čak oko 400 novih članova i utemeljiti oko 20-ak misijskih postaja, odnosno samostana“, rekao je biskup Komarica.
„Uz drevno geslo trapističkog reda – Ora et labora – moli i radi, o. Pfanner je dodao i treći važan posao: predika – propovijedaj! Osnovao je od pape priznate dvije redovničke zajednice – mušku – Mariammhiller-misionare i Misionarke Predragocjene Krvi Kristove. Umro je 24.5. 1909. godine. Dragocjeno stablo – njegove svećeničke, redovničke i misionarske karizme, zasađeno ovdje, na obalama Vrbasa, Božjim blagoslovom zalijevano, silno i bujno se razgranalo i donijelo za naš grad i kraj, ali i za brojne druge ovdašnje naše krajeve mnogostruke dragocjene plodove življenog Kristovog Evanđelja od strane sve brojnijih članova ondašnje opatije Marija Zvijezda. Mnoge generacije ovdašnjih katolika i nekatolika doživjele su dragocjenu pomoć u samozatajnoj, velikodušnoj i nesebično požrtvovnoj ljubavi i skrbi redovnika ‘Marije Zvijezde’. O izuzetnoj veličini ovog – uistinu Božjeg čovjeka, za čije proglašenje blaženim i svetim je 1981. godine pokrenut crkveni proces, možda najbolje govori tvrdnja jednog od najboljih poznavatelja njegova života i apostolskog djelovanja, člana redovničke zajednice koju je opat Pfanner osnovao u Južnoj Africi“, kazao je biskup Komarica pozivajući sve da nastave „još revnije moliti za njegovo podizanje na čast oltara, ali i nadahnjivati se njegovim primjerom u nesebičnom zalaganju za duhovni i materijalni napredak naše životne sredine“.
Na koncu propovijedi biskup Komarica službeno je objavio početak djelovanja „Kuće susreta“ – Marija Zvijezda i u njoj Europskog centra za pomirenje, mir, međureligijsku i međunarodnu suradnju. (KTA)