17.01.2012

Pohod biskupa Semrena Zadru

Naša je zadaća da ne budemo robovi prošlosti, sadašnjosti ni budućnosti", istaknuo je mons. Marko Semren, potaknuvši sve na vraćanje korijenima, da čuvaju dobro iz rodnog kraja i tradicije.

Pomoćni banjolučki biskup Marko Semren pohodio je na blagdan sv. Antuna opata, u utorak 17. siječnja, župu sv. Petra u Pločama u Zadru, gdje je predvodio svečano misno slavlje u povodu 20. obljetnice doseljenja prognanih Hrvata iz BiH koji tu žive u više od 200 obitelji. Mnogi potječu s Petrićevca, gdje je sv. Antun o. zaštitnik pa su pobožnost prema njemu donijeli i u Zadar. "Zajednici je potrebna vjerska tradicija jer oblikuje život i daje joj kontinuitet. No, kako se u svijetu smanjuje utjecaj tradicije i narodnih običaja, mijenja se i osnova našeg identiteta. Zato je potrebno sazivati vjernike na slavlja svojih zaštitnika, da po njima učvrste vjerničke i nacionalne korijene i obnovljenog duha svjedoče Božju ljubav i dobrotu", rekao je župnik Gašpar Dodić.

"Osjetimo zahvalnost za ono što smo i za ono što imamo. Postanimo svjesni samih sebe na način dostojan čovjeka. To je naša baština koju smo ponijeli i koju možemo dijeliti sa svima s kojima dijelimo suživot i koje nam je Bog povjerio na našim putevima; sa svima koji su nam ostavili duboke i neizbrisive korijene, da se možemo okrijepiti i Božjim duhom ispuniti plan koji Bog ima s nama u našem konkretnom životu - ma gdje nas doveo i gdje se nalazili. Ne zaboravimo ni riječi bl. Ivana Pavla II. koje još uvijek odjekuju na Petrićevcu: Ne očekujte mrvice od drugih, nego se sami izborite za svoju sadašnjost i budućnost", poručio je mons. Semren. Sv. Antun upozorava na važnost zavičaja. "Svatko za sobom vuče i sa sobom nosi svoj zavičaj. Zavičaj obogaćuje i obvezuje ljude. Zavičaj duboko određuje svakog čovjeka, premda mi ljudi često toga nismo svjesni. Naša prošlost nas određuje. Ali, naša je zadaća da ne budemo robovi prošlosti, sadašnjosti ni budućnosti", istaknuo je mons. Semren, potaknuvši sve na vraćanje korijenima, da čuvaju dobro iz rodnog kraja i tradicije.

U dugom druženju nakon mise, Banjolučane je obavijestio o brojnim događajima u njihovom kraju. Prije rata, u Banjoj Luci je bilo 80.000 Hrvata, sad ih je 36.000. U biskupiji djeluju 32 biskupijska svećenika i 40 franjevaca. Izrazio je spremnost u suočavanju s teškoćama, navijestio bolju suradnju s vlastima i normalizaciju života. Od 14. do 19. st. tamo su mučenički ubijena 182 fratra, a biskup se bavio i stradalnicima posljednjega rata, o čemu je objavio knjigu. "Sedam ubijenih svećenika u Banjoj Luci će donijeti plodove. Prilog o tom događaju od prije 20 godina emitira se na godišnjicu stradanja u dnevniku Republike Srpske. Prije to prije nije bilo moguće", rekao je mons. Semren. Banjolučki katolički školski centar Bl. Ivan Merz od ove je godine u proračunu. Pohađa ga 213 djece, od toga 70% Srba, 20% Hrvata i 10% muslimana, i hodžina djeca. "To je najbolja gimnazija u Banjoj Luci. Najbolje priznata i otvorena za sve, jedan od brendova, uz sir trapist i vino", rekao je biskup, podsjetivši da se sv. Antunu puk moli za zagovor plodne zemlje, uspješnog gospodarstva, zdrave i plodne stoke, mudrost življenja. Istaknuo je ljepotu i bogatstvo banjolučke prirode gdje je svaki brežuljak plodan. Uzgaja se zdrava hrana i neki dijelovi još nisu prodani strancima za obradu.

Biskup čestita Božić katolicima i pravoslavnima, u nazočnosti veleposlanika. Srbi profesori, oženjeni katolkinjama, čestitali su mu, rekavši da takav sadržaj o Božiću nikad nisu čuli. "Važan je nastup, znanje i suprotstavljanje. Onda pojedine stvari tonu, a druge isplivavaju na površinu. Polnoćke su pohodili brojni pravoslavni, kažu da se u našoj crkvi mogu moliti Bogu i imaju mir. U zadnje vrijeme događa se da djecu iz mješovitih brakova više žele krstiti u Katoličkoj Crkvi", rekao je mons. Semren. U Kotor Varoš vratili su se mnogi mladi, uspješni ljudi iz svijeta, roditelji četvero djece. U Banjoj Luci sedmu godinu djeluju i četiri sestre Majke Terezije. Caritas brine o 150 obitelji. Imali su veliku izložbu Viktora Majdandžića, uz katalog i na ćirilici. On je među 100 umjetnika za 20. st. u Americi zbog doprinosa u znanosti i umjetnosti. Avdo Avdić snimio je kratki film o stradanju banjolučkih Hrvata, gdje su prvi put objavljena imena i prezimena stradalih. Emitiran je i na federalnoj televiziji. "Gospodin ima zadnju riječ i njegova će pobijediti, ne ljudska, ma čija bila", zaključio je biskup Semren u srdačnom susretu s vjernicima, dugom razgovoru, popraćenom i pjevanjem sevdalinke.   (IKA)