Karmelićani

Ime Reda dolazi po brdu Karmel u Izraelu (Karmel na Hebrejskom znači vrt ili vinograd koji cvate, vrt Božji), na koje su se od vremena proroka Ilije (8. st. prije Krista), a vjerojatno i ranije, ljudi povlačili da u tišini i sabranosti žive povezanost s Bogom. I današnji karmelićani vide u proroku Iliji svoga duhovnog oca i žele nasljedovati njegov duh - s jedne strane Ilijinu gorljivu djelatnost: "Gorljivo sam revnovao za Gospodina Boga nad vojskama" (Ovo se Ilijino geslo i danas nalazi u gbu karmelićana, i s druge strane njegovu neposrednu, konkretnu povezanost s Bogom u molitvi i meditaciji, njegovo "stajanje pred živim Bogom", koje ga na brdu Karmelu dovodi do osobnog iskustva Boga.

Od vremena kada je car Konstantin kršćanima dao slobodu (313. posl. Krista) i u drugoj polovici prvog tisućljeća na Gori Karmel se zadržavaju pustinjaci, monasi uglavnom istočnog obreda, no u 12. st. neki zapadni hodočasnici i latinski križari također se povlače na brdo Karmel, "blizu Ilijinog izvora", te ondje započinju živjeti redovničkim životom u duhu proroka Ilije.

Prvotno Pravilo za braću na gori Karmelu sastavio je između 1206. i 1214. godine jeruzalemski patrijarh Albert, a službeno ga je prihvatio i potvrdio papa Honorije III. 1222. godine. To je Pravilo, kao i kod drugih sličnih skupina, propisivalo uobičajene pokorničke vježbe, post i molitve. Pustinjaci su se svakoga dana okupljali da bi u oratoriju slavili Euharistiju. U ranijim vremenima susretali su se naime samo jednom u tjednu, subotom ili nedjeljom, da bi slavili svetu misu i primili duhovne upute i opomene poglavara.

u 13. st. karmelićani prelaze u Europu gdje se, da bi preživjeli, prilagođuju europskom stilu redovničkog života i za vrijeme pape Inocenta IV. postaju tzv. "prosjački red" (poput franjevaca ili dominikanaca) te ublažuju prvotnu, uvelike pustinjačku disciplinu. Godine 1452. utemeljen je i prvi Karmel za sestre koje su se po karmelskom Pravilu željele posvetiti Bogu.

Marijanska pobožnost naznačena i u Pravilu od samih je početaka obilježje Karmela. Mariju karmelićani štuju kao Bogorodicu, Majku i sestru te i danas imaju službeno ime "Braća blažene Djevice Marije od gore Karmela". U vezi s tim štovanjem jest i karmelska pobožnost škapulara, (danas najčešće u obliku medaljice) kojom se vjernici svjesno i izričito stavljaju pod zaštitu Bogorodice.

U 16. st. dvoje karmelićana, Terezija od Isusa, poznatija kao Terezija Avilska (Terezija de Ahumada) i Ivan od Križa (Juan de Yepes) žele povratak k izvornom stilu života u izrazitijoj kontemplativnosti i aktivnosti. Ženska grana, karmelićanke, živi u strogoj klauzuri. Muška grana naprotiv, po viziji Obnovitelja i Utemeljitelja Terezije Avilske i Ivana od Križa, djeluje i izvan samostana, svuda gdje je Crkvi najpotrebnija. Ipak, možda najtipičnije za karmelićane jest življenje i svjedočenje molitvenog i duhovnog života. Tako će papa Leon XIII. npr. reći: "Bez molitve Karmel je ništa!"

Karmel Sv. Ilije na Buškom jezeru

Samostan-duhovni centar „Karmel sv. Ilije“ na Buškom jezeru pripada Hrvatskoj karmelskoj provinciji sv. oca Josipa i jedini je muški karmelićanski samostan u Bosni i Hercegovini. Smješten je na obali Buškoga jezera u župi Grabovica, općina Tomislavgrad.

Izgradnja centra započela je 2000. godine a centar je otvoren i blagoslovljen 2006. Svrha centra je da, kroz duhovne vježbe, duhovne obnove i razne druge vrste susreta, vjernicima nudi duhovno vodstvo a na osobiti način da promiče karmelsku duhovnost koja je jako bogata a koju Karmelski Red posjeduje. Budući da se susret sa Bogom događa u miru i tišini i centar je smješten na mjestu koje omogućava ljudima koji dolaze da iskuse trenutke samoće, mira i tišine.

Program duhovnog centra je raznolik. Dio programa koji se odvija u centru nude sami redovnici karmelićani. To su uglavnom duhovne vježbe i duhovne obnove za svećenike, redovnice ali i grupe laika koje žele više upoznati karmelsku duhovnost. Osim ovog programa koji nude karmelićani u centar dolaze i grupe sa vlastitim programom. Imajući to u vidu može se reći da su događanja koja se odvijaju u centru raznolika i s obzirom na programe i s obzirom na skupine ljudi koje u centar dolaze. Od značajnijih susreta koji su se dogodili u centru treba izdvojiti međunarodni seminar o karmelskoj mistici “Iskustvo Boga danas i karmelska mistika” koji se održao u rujnu 2007. Na seminaru su sudjelovali stručnjaci na području mistike iz cijeloga svijeta, a po završetku seminara izdan je i zbornik radova.

Osim duhovne djelatnosti centar se bavi i očuvanjem kulturne baštine Hrvata iz BiH. Karmel sv. Ilije posjeduje zbirku narodnih nošnji i nakita Hrvata iz BiH koja broji više od 120 kompleta i ona je jedinstvena zbog toga što pokriva sve krajeve Bosne i Hercegovine. Zbirka je bila na nekoliko izložbi u Hrvatskoj i Europi. Tri godine za redom rađen je i kalendar sa motivima narodnih nošnji, dvije godine za Federalno ministarstvo okoliša i turzima u Sarajevu i jednu godinu za Katolički tjednik. Od tih slika napravljena je izložba nošnji i nakita koja je bila predstavljena u Sarajevu, Zagrebu i Mostaru. Budući da je duhovnom centru nema prikladni prostor u kojem bi se izložila zbirka razmišlja se o gradnji muzeja pored centra u kojem bi se mogao izložiti dobar dio nošnji, nakita i ostalih stvari iz zbirke.

Centar raspolaže sa 36 soba od kojih je 18 jednokrevetnih i 18 dvokrevetnih tako da centar može primiti ukupno 54 osobe. Centar je građen prema svim standardima koji se zahtijevaju za prostore ovakvog tipa: svaka soba ima alarm, razglas, priključak za internet. Centar je građen tako da i osobe sa posebnim potrebama imaju pristup u svaki dio centra koji je namijenjen gostima.

Dvorana za susrete ima nekoliko tako da se može oranizirati rad po skupinana. Najveća dvorana ima kapacitet oko 150 osoba i opremljena je kabinama i opremom za simultano prevođenje tako da se mogu održavati i razni susreti i predvanja i na stranim jezicima. Osim dvorana za susrete ima velika dvorana za druženje i dvorana za meditaciju. To je prostor koji garantira mir, tišinu i sabranost za one koji se žele povući u mir i tamo moliti.

Uz centar se nalazi i samostanska crkva koja je, kao i sam centar, posvećena svetom Iliji.

Zajednica u centru trenutno broji pet redovnika od kojih su četvorica svećenika i jedan brat laik. Prior zajednice je o. Jakov Kuharić.

Provincijal:

o. Vinko Mamić OCD

Česmičkoga 1
10 000 Zagreb
Telefon: 01/ 4500-500
Faks: 01/ 4580-953
E-mail: provincija@karmel.hr
www.karmel.hr