17.07.2014

Proslava Gospe Karmelske u samostanskoj crkvi na Stupu

Misno slavlje predslavio je mons. dr. Pavo Jurišić, kanonik i dekan KBF-a u Sarajevu, u koncelebraciji 18 svećenika te zajedništvu hodočasnika i mnoštva vjernika.

Sestre karmelićanke samostana Bezgrješne Kraljice Karmela u sarajevskom naselju Stup, u zajedništvu s mnogobrojnim prijateljima i hodočasnicima, proslavile su, 16. srpnja, naslovnika svoje samostankse crkve, Gospu Karmelsku. Misno slavlje predslavio je mons. dr. Pavo Jurišić, kanonik i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, u koncelebraciji 18 svećenika.

Vjerničko mnoštvo koje je do posljednjeg mjesta ispunilo samostansku crkvu, na početku je u ulozi domaćina, pozdravio župinik župe Uznesenja BDM na Stupu vlč. Miroslav Ćavar. Izražavajući svima dobrodošlicu, zahvalio je sestrama karmelićankama na njihovoj svjedočkoj prisutnosti na ovim prostorima i spremnosti na suradnju.

U uvodu u Misno slavlje mons. Jurišić je čestitao sestrama svetkovinu te istaknuo njihovu važnu ulogu u mjesnoj Crkvi koja se ogleda ponajprije u neumornoj molitvi za svećenike i narod.

„Mi smo Gospin narod. Nebeska nas je Majka ovdje i danas okupila. Molimo ju, zajedno sa sestrama karmelićankama, da nas i dalje prati svojijm moćnim zagovorom“, poručio je na početku Mise mons. Jurišić.

U prigodoj propovijedi on je najprije protumačio pojam „Svete zemlje“ u biblijskom i zemljopisnom smislu, istaknuvši da je u njegovu središtu Judeja i Jeruzalem. Podsjetio je da se u Svetoj zemlji nalazi i brdo Karmel što u prijevodu znači „vočnjak ili plodna, vrtna zemlja“. Na brdu Karmel djelovao je prorok Ilija koji se borio za očuvanje pravovjernosti u Izraelu. Na tom istom brdu, kako je objasnio dekan Pavo, nastala je marijanska pobožnost koja je danas poznata kao „karmelska duhovnost“. Dio te duhovnosti jest i škapular – komad gornjeg dijela redovničke odjeće kojega u simboličnom smislu nose i pojedini vjernici laici utječući se zagovoru Blažene Djevice Marije.

Mons. Jurišić je potom ocrtao Gospinu ulogu u povijesti spasenja ljudskoga roda, istaknuvši da joj narod od milja pridaje različite nazive. „Puk time Gospu želi kititi i častiti kao što se cvijećem kiti onoga koga volimo (...) Prirodni zakoni kažu da je ljepota prolazna, pa tako i ljepota cvijeća. Zbog toga Nebeskoj Majci, toj Ruži Otajstvenoj, trebamo pokloniti vijenac naših molitava, sazdan od svih izgovorenih i neizgovorenim Zdravomarija“, poručio je propovjednik naglasivši da Gospa čovjeka: uči živjeti otvoreno prema Bogu i njegovim planovima; potiče slušati i razmatrati Riječ Božju te biti ustrajan u molitvi i otvoren potrebama bližnjega.

Mons. Jurišić je potom, kao postulator kauze za proglašenje blaženim prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera, iznio nekoliko njegovih misli o Djevici Mariji istaknuvši da joj je ovaj Božji ugodnik uvijek pristupao sinovskom odanošću. Na kraju je zaključio da ovaj blagdan Gospe Karmelske, poziva vjernika da svoja razmišljanja „prosije kroz nježni veo Nebeske Majke“ kako bi bio čvrst u vjeri otaca. „Vjera je naša domovina. Gdje vjera živi tu nam je domovina koja se nikada ne gubi. Tomu nas uči i Blažena Djevica Marija“, poručio je dekan Pavo.

Poslije misnoga slavlja sestre su pripremile škapulare koji su blagoslovljeni i podijeljeni svima koji su htjeli biti dio ove pobožnosti.

Blagdansko radosno ozračje, nakon euharistije, nastavilo se oko obiteljskoga stola u samostanskoj blagovaonici.

(kvrppbih/kta))