Konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine
23.10.2017
Sva izlaganja održana na znanstvenom skupu bit će prilagođena za zbornik radova čije izdavanje se očekuje početkom sljedeće godine.
U organizaciji Franjevačkog samostana i župe sv. Ante Padovanskog Humac 21. i 22. listopada održan je Znanstveni skup povodom 150 godina od početka izgradnje franjevačkog samostana na Humcu. Na početku skupa sve prisutne u ime organizatora pozdravio je gvardijan fra Dario Dodig.
„Ovo je prvi znanstveni skup u cijeloj povijesti ovog samostana koji je u mnogočemu značajan, a vjerujem da će ovaj znanstveni skup sve nas obogatiti mnogim podacima koji su bili važni za ovaj samostan i za cijeli ljubuški kraj" rekao je fra Dario te istaknuo da će ovi radovi biti nezaobilazni za budućnost kako i za daljnje proučavanje čemu je i bio cilj. Pozdravnu riječ dobrodošlice uputio je zamjenik provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Ševo koji je podsjetio kako je samostan na Humcu „svim članovima naše Provincije jedna od temeljnih i najdražih postaja u fazi mladenačke formacije; ujedno mnogima je među nama ovaj samostan i župa bila prva postaja s koje smo poletjeli dalje u život". Moderator znanstvenog skupa bio je fra Stipan Klarić, a glazbene točke izvodila je klapa Benedictus.
Prvi dio izlaganja započeo je Ivo Lučić temom „Opći geografsko-povijesni presjek Ijubuške općine". Robert Jolić je obradio temu „Stara župa Veljači (Ljubuški) i osnutak župe Humac", a Vlado Pavičić je govorio o stanovništvu prostora današnje župe Humac do početka njezina osamostaljenja. Andrija Nikić održao je izlaganje na temu „Izgradnja samostana na Humcu", a Mirko Rašić temu „Nekropola helenističkog tipa Mrljanovac". Nakon toga je Milan Nosić govorio o Humačkoj ploči. Miroslav Palameta je obradio temu „Značenje simbola na Ljubuškim stećcima", a Ante Paponja temu „Ljubuški kraj u otomanskom razdoblju". Drugi dio izlaganja započeo je Tihomir Zovko temom „Ljubuški kraj u austrougarskom i starojugoslavenskom razdoblju", a Ivica Šarac je pripremio izlaganje o stanju u Ljubuškome za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Miroslav Akmadža održao je izlaganje na temu „Samostan i župa Humac u svjetlu crkveno-državnih odnosa u razdoblju komunističke vladavine", i ovaj prvi dan svojim predavanjem je zaključio Ivo Lučić s temom „Ljubušaci u vrijeme komunističke vladavine".
Program drugog dana započeo je predavanjem Žarka llića na temu „Izgradnja stare i nove crkve na Humcu", a nakon toga je Dario Dodig govorio o „Duhovnim zvanjima iz humačke župe", posebno istaknuvši tri značajna svećenika fra Lovru Šitovića te fra Bonicija i fra Ljudevita Rupčića. Ante Marić je obradio temu „Franjevačke odgojno-školske ustanove na Humcu i Ljubuškom", a Natalija Palac je govorila o ženskim redovničkim ustanovama u Ljubuškom.
Prije kraja prvog djela glazbenu točku je izvela klapa Benedictus, nakon čega je Željka Šaravanja predstavila poštansku marku "150. obljetnica obnove Franjevačkog samostana na Humcu" koja je tiskana u arku od devet maraka, a prate je žig i omotnica prvoga dana (FDC). Autorica ovog humačkog izdanja je akademska slikarica Magdalena Džinić Hrkać.
Drugi dio izlaganja započeo je humački župnik fra Ljubo Kurtović izlaganjem o današnjem pastoralnom stanju župe Humac dok je Marko Dragić pripremio temu „Mjesta molitve (misišta), zavjeta i pobožnosti u humačkoj župi" nakon čega je moderator znanstvenog skupa Stipan Klarić govorio o temi „Nabožna društva u humačkoj župi". Stanko Mabić je obradio temu „Glazbena baština crkve i samostana na Humcu", a Vlado Pandžić temu „Kršni zavičaj" kao ljetopis Hercegovine. Završno izlaganje drugog dana svojim predavanjem je zaključila Perina Meić govoreći o Veselku Koromanu i pjesnici Ljubuškog kraja.
Sva izlaganja bit će prilagođena za zbornik radova čije izdavanje se očekuje početkom sljedeće godine. (IKA)