30.10.2015

Održana plenarna skupština Hrvatske konferencije VRPP-a

U Zagrebu je 26. i 27. listopada u dominikanskom samostanu održana 47. plenarna skupština Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica.

U znaku Godine posvećenog života i riječi "Evanđelje, proroštvo i nada", koje sažimaju poruku Godine posvećenog života, u Zagrebu je 26. i 27. listopada u dominikanskom samostanu u Ivanićgradskoj ulici održana 47. plenarna skupština Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica. Na ovoj godišnjoj Plenarnoj skupštini okupili su se viši redovnički poglavari i poglavarice redovničkih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj.

Skupština je započela misnim slavljem u župnoj crkvi Bl. Augustina Kažotića. Misu je u zajedništvu s predsjednikom Konferencije fra Jurom Šarčevićem, provincijalima i provincijalkama predvodio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života i dubrovački biskup Mate Uzinić. Biskup je prije misnog slavlja istaknuo da je svaka plenarna skupština nova i svaka je izazov za otvarati se Duhu Svetome. "S darom Duha Svetoga treba započeti ovo naše okupljanje, kako bismo iz tog dara krenuli u naše osobne živote i živote naših zajednica", istaknuo je biskup.

U propovijedi se biskup osvrnuo na Evanđelje toga dana (Lk 13, 10-17) koje govori o ženi s duhom bolesti i nadstojniku sinagoge koji je branio Isusu da ozdravlja u subotu. Biskup je spomenuo da nas papa Franjo i Crkva žele vidjeti kako se ne trebamo bojati „pognutosti" poput one pognutosti bolesne žene ako dopustimo Isusu Kristu da nas dotakne i ozdravi. Trebamo se bojati ako u životu ne dopustimo da nas Isus dotakne. Pognutost, pogrbljenost Crkve i redovničkih zajednica poput one žene iz Evanđelja nastala je iz skandala, skandala koji su situacije u kojima se propitujemo, ne dižemo pogled, tražimo kajanje, no takva situacija postaje i prilika za ozdravljenje. Trebamo uočiti sve svoje slabosti i nedostatke, manjak zvanja, starenje zajednica, te se otvoriti Gospodinu, Njemu dozvolimo da nas vodi, da Gospodin u nama probudi nadu, poručio je biskup. S druge je strane duh bolesti koji je prisutan kod nadstojnika sinagoge. Treba se suočiti sa situacijom, a ne zataškavati. Takav stav jest razlog zataškavanja. Takvih zataškavanja je bilo u Crkvi i u redovničkim zajednicama. Optužiti druge za situaciju, a ne preispitivati sebe. Trebamo se pitati ne zašto su neki napustili zajednice, nego zašto smo mi ostali u zajednicama. To pitanje trebate postaviti u svojim zajednicama. Puno puta razlog nije isključivo u onima koji su otišli nego i u zajednicama iz kojih su otišli. To ne primijetiti i optužiti samo njih znači biti poput nadzornika sinagoge. Današnje Evanđelje nam poručuje još i to da smo mi kao pastiri i posvećene osobe u situaciji kao i sam Isus, kao i On i mi susrećemo i one koji su poput žene i one koji su poput nadzornika, i unutar naših zajednica, pogrbljene, i poput Isusa krenimo putem ozdravljenja od prignutosti, poručio je biskup dodajući da papa Frano u Evangelii gaudium upozorava na prignutost nad sobom samima. Moramo prestati biti prignuti sami na sobom. I to nam se poručuje u današnjem Evanđelju. Trebamo krenuti prema drugima, nad njim se prignuti. Nad onima koje svaki dan susrećemo, onima koji su prignuti poput bolesne žene. Koliko je prignutih ljudi oko nas i u našim zajednicama, koji se ne usude ni oči podignuti? Mi smo pozvani pridignuti druge kao Isus, ali da bi to mogli moramo prestati biti poput nadstojnika sinagoge, poručio je biskup citirajući Papinu poruku sa zaključenja Sinode o obitelji u kojoj on kaže: "Istinski branitelji nauka nisu oni koji brane 'slovo' nego oni koji brane 'duh'; koji ne brane ideje, nego čovjeka; ne formule, nego besplatnost Božje ljubavi i oproštenja. To ni na koji način ne znači umanjiti važnost formula, koje jesu potrebne; niti umanjiti važnost zakona i Božjih zapovijedi, nego uzvisiti veličinu pravoga Boga koji se prema nama ne odnosi sukladno našim zaslugama niti po našim djelima; nego jedino u skladu s neograničenom velikodušnošću svojega Milosrđa (usp. Rim 3,21-30; Ps 129; Lk 11,37-54)." Stoga, dodao je biskup, potrebno je vrednovati više zakone koji su na strani čovjeka, a ne obrnuto. "To su važne poruke svima nama, i vama kao poglavarima", poručio je biskup citirajući Evangelii gaudium 49.

Na kraju je - pitajući se Kako postići ozdravljenje od pogrbljenosti? – poručio: "Vjerujem da nam odgovor nudi današnji ulomak iz poslanice apostola Pavla koji nas podsjeća da smo sinovi Božji, da nismo primili duha robovanja, nego duha posinstva iz kojega za sebe, svoje zajednice i za sve kojima smo poslani s pravom možemo klicati Abba, oče". (vidi Rim 8, 12-17)

Na početku radnog dijela plenarne skupštine sudionike je pozdravio prior dominikanskog samostana u Ivanićgradskoj, fr. Zvonko Džankić, OP, zaželjevši dobrodošlicu, sadržajan rad i ugodan boravak u ime samostanske zajednice. Potom je fra Jure Šarčević, predsjednik HKVRPP-a i provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopoda Bogdana Mandića, nakon predstavljanja svih sudionika, iznio svoje godišnje izvješće kao predsjednik HKVRPP-a naglasivši da se ova godina njegova mandata poklapa s Godinom posvećenog života.

Po podnošenju izvješća provincijali i provincijalke raspravljali su o u izvješću spomenutim projektima kao i drugomu. Potom su voditelji povjerenstava iznijeli svoja izvješća i prijedloge. Nakon svakog izvješća se raspravljalo o učinjenome te o prijedlozima. Plenum je između ostalog izglasao i neke nove članove povjerenstava.

Drugi dan skupštine započeo je misnim slavljem u župnoj crkvi bl. Augustina Kažotića. Misu je u zajedništvu s provincijalima i provincijalkama predvodio predsjednik Konferencije fra Jure Šarčević.

U nastavku rada Skupštine provincijali i provincijalke su nastavili raspravu od jučerašnjeg dana te se osvrnuli na susret sa tajnikom Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, mons. Joseom Rodriguezom Carballom nakon čega je slijedio susret s mons. Alessandrom D'Erricom, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj.

Nakon pozdrava nunciju i zahvale za njegov dolazak, koje je u ime svih redovnika i redovnica uputio predsjednik HKVRPP-a fra Jure Šarčević, apostolski nuncij se obratio sudionicima Skupštine te zahvalio na ovome za njega radosnom susretu napominjući važnost uloge koje redovništvo ima kroz svoju dobrotu, kroz pojedine karizme, svoje različite službe ali i svojom brojnošću u Crkvi.

Kao izaslanik Svetoga oca Nuncij je naglasio da mu je važno slušati, primiti savjet, čuti za poteškoće i to od osoba koje su pozvane o tome govoriti i na koje gleda s poštovanjem. Zamolio je redovnike i redovnice da njegova zapažanja prenesu u svoje zajednice. Osvrnuvši se na pontifikat pape Franje i određene nove i drugačije vjetrove koji pušu u svijetu i u Hrvatskoj od trenutka kada je Duh Sveti pozvao papu Franju da predvodi Crkvu. Nuncij je napomenuo kako se često čuje pitanje:  Kakav ti se čini ovaj Papa? Što misliš da on želi učiniti? Kamo vodi nas, Crkvu, Crkvu u Hrvatskoj? "Kad čujem to pitanje uvijek imam spreman odgovor da je Crkva u Hrvatskoj poznata po svojoj odanosti Svetoj stolici. Povijesno je jako navezana na Svetu Stolicu i siguran sam da Crkva u Hrvatskoj hodi zajedno s papom Franjom koji je Petar naših dana. To je naša vjera, naša Crkva," naglasio je nuncij napomenuvši i kako smo svi čuli različite komentare o papi Franji u Hrvatskoj i u drugim zemljama, komentare općenite a posebno u kontekstu Sinode o obitelji. Tako čitamo da je papa iz Latinske Amerike, kako ne poznaje dobro našu zbilju te da ga zanima samo politika. Garantiram vam da je politika zadnje što papu Franju zanima. On je uistinu pastir koji prenosi Riječ Božju. No, valja priznati da Evanđelje teško može prodrijeti kroz određene naslage koje ne dopuštaju da se očituje svježina Evanđelja. Papa kao pastir želi očistiti te naslage. On to želi napraviti u perspektivi nove evangelizacije na riječima Isusa Krista, kako je predstavio u enciklici „Evangelii Gaudium“. Vjerujem da će nam biti lakše slijediti put pape Franje ako poznajemo perspektivu Papine enciklike „Radost Evanđelja“. "Pozivam vas da studirate taj dokument, preporučite ga  svojim zajednicama, širite njegove ideje i perspektive kako bi što bolje zaživio. U središtu tog dokumenta je Papin poziv IDITE, što su zadnje Isusove riječi. Crkva treba biti u pokretu, Crkva koja izlazi, izlazi van u susret drugima. Crkva koja ne očekuje da se samo njoj dolazi, Crkva koja ima inicijativu", poručio je Apostolski nuncij.

Podsjetio je i na ovogodišnji rujanski susret novoimenovanih biskupa s papom Franjom u Vatikanu kada ih je pozvao da budu pastiri ne samo onih koji dolaze u crkvu nego i onih koji ne dolaze, onih koji su nekada dolazili, a sada su daleko. Papa se tada pitao što nam kao pastirima znači nazočnost samo jednog dijela ljudi. Što nam znači ako smo pastiri samo onih koji dolaze u crkvu? Crkva treba biti aktivna, kreativna – od tuda Papin poziv da se ide.  Jedan pastir treba  biti zabrinut za one koji ne dolaze. Crkva ne treba biti samo službena i servis, nego Crkva koja je aktivna, posebno u procesima  nove evangelizacije. Stoga Papa poziva "Idite, idite", posebno idite na periferije, materijalne i duhovne.

Na takva postavljena pitanja odgovaram: ako se radi o materijalnim periferijama onda Crkva u Hrvatskoj s time nema poteškoća. Crkva u Hrvatskoj, redovnici i redovnice jesu sa siromašnima i prema specifičnosti svojih karizmi.

Što se tiče duhovnih rubova treba se odazvati na poziv pape Franje. To je izlazak prema kritičarima, prema onima koji više nisu u Crkvi, onima koji su nam bili neprijatelji ili su još uvijek.  Čini mi se da je ovo temeljno pitanje: Kako se ponašati prema onima koji su daleko? Prihvaćamo li inicijative nove evangelizacije? Nisam više siguran da bi  Svetome ocu dao jedan i jasan odgovor, rekao je nuncij, dodavši da u Hrvatskoj ima previše naslaga kroz koje ne može prodrijeti Evanđelje. Vidimo to i u nedavnim raspravama oko kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, naglasio je Nuncij, pojasnivši članovima Konferencije stavove Svete stolice u toj stvari kao i sve napore koji su u tom smislu poduzeti.

Mi smo bili dugo vremena u totalitarnom režimu i u tom okviru smo pastoralno odgojeni i zato je mentalitet u Crkvi još dosta apologetski. Čuvamo ono što imamo. Papa Franjo govori iz jedne druge perspektive, iz univerzalne perspektive gdje nas Isus upućuje na periferije. To je revolucija za čitavu našu formaciju i odgoj, to je okretanje kulturi dijaloga, a ne kultura zatvaranja. Za to treba vremena, ne može se od danas do sutra ništa promijeniti.

Iznad svega, istaknuo je nadalje Nuncij, bitno je postati siromašnima duhom. Treba se učiniti malenima poput djece, osloboditi se nas samih, naših sigurnosti i shema, metodologija koje smo usvojili a danas više nisu vrijedne. Samo tako možemo prihvatiti perspektive koje Papa, kao vrhovni svećenik, s puno pažnje predlaže. To je spasonosno za cijelu Crkvu, to je spasonosno i za Crkvu u Hrvatskoj. U tom smislu redovničke su obitelji ispred drugih. Ja vas sada pozivam – pođimo tim putem nove evangelizacije zajedno. Hvala vam za ono što činite, to nije lako. S moje strane dobit će te svu pažnju i podršku, poručio je Nuncij na kraju.

Potom se Predsjednik Konferencije zahvalio Nunciju na upućenim riječima i poruci koju je tom zgodom uputio.

U raspravi, koja je uslijedila, redovnici su se zanimali za viđenje Svetoga oca oko pitanja kanonizacije bl. Alojzija Stepinca u kontekstu odnosa između Hrvatske i Srbije. Nuncij je govorio kao Papa nema političke namjere, da je on samo pastir i da je za njega ekumenizam ozbiljna stvar, a to je upravo onaj izlazak na rubove na koji nas poziva Papa u enciklici „Radost Evanđelja“. Nuncij je pozvao da se u ovoj temi bude realan i da treba sačuvati kulturu dijaloga, kulturu susreta i ekumenski duh na liniji Drugog vatikanskog sabora.

Nuncij je na kraju pozvao sve redovnike i redovnice da mole za Svetoga oca i za njega, poručivši im da Crkva računa s njima.

Susretom s nuncijem ujedno je završena 47. plenarna skupština HKVRPP-a. (ika/hkvrpp)