04.01.2012

Drugi dan Katehetske zimske škole

Izložena su predavanja "Učenik i zadivljenost. Psihološko–pedagoški orisi učenikove zbilje." i "Svakodnevnim do otajstva. Iskustvo zadivljenosti u vjeronaučnoj nastavi".

Katehetska zimska škola za osnovnoškolske vjeroučitelje nastavljena je s radom u srijedu, 4. siječnja, u Međubiskupijskomu sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Organizator trodnevnoga stručnoga skupa na kojemu sudjeluje oko 500 vjeroučitelja je Nacionalni katehetski ured HBK u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Osim vjeroučiteljica i vjeroučitelja te viših savjetnika za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, u dopodnevnomu programu drugoga dana Katehetske zimske škole sudjelovao je i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko–osječki pomoćni biskup Đuro Hranić. U plenarnomu dijelu programa koji je moderirala viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje prof. Gordana Barudžija, dr. Vladimir Gruden, liječnik psihijatar, održao je predavanje pod nazivom "Učenik i zadivljenost. Psihološko–pedagoški orisi učenikove zbilje".

U predavanju je upozorio da u svijetu koji ima definicije i zakone nije jednostavno govoriti o otajstvu koje je nedefinirano. Govoreći o motivaciji u nastavnomu procesu, predavač je istaknuo da učenika prvo treba izvana motivirati, od roditelja do učitelja, a, zatim, učitelj kod učenika treba razvijati samomotivaciju i potaknuti ga na promišljanje o smislu života i postojanja. Predavač je, nadalje, ustvrdio da učitelj treba motivirati učenika da uđe u nepoznato, jer "prolaznost stvorenoga objekta svjedoči o neprolaznosti". Upozorio je, pritom, na rastuću zadivljenost mladih nad čarolijom koja je nepoznata, pa mladi, dodao je, pokušavaju ovladati nepoznatim uz pomoć magijskih formula.

"Mlade zanima tajna i kako pristupiti tajni. Otajstvo je tajna koju razum ne može obuhvatiti. Pokušajmo doživjeti otajstvo, a ne samo njega razumijevati. Trebamo vjerovati, a ne samo znati", istaknuo je dr. Gruden, upozorivši pritom da vlastiti bitak ne smijemo poistovjetiti samo s onim što znamo, nego i s onim što ne znamo, što nam ostaje nepoznato. „Pristup otajstvu može osigurati samo ljubav. Učini li nam se da je ljubav nejasna, znajmo da je to vrhunska ljubav", poručio je, zaključivši da će „učenik svoju zadivljenost razviti identifikacijom s učiteljem koji zna voljeti jer je osoba koja voli".

 U drugomu predavanju "Svakodnevnim do otajstva. Iskustvo zadivljenosti u vjeronaučnoj nastavi", dr. Josip Šimunović s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izložio je vjeroučiteljima dvostrukost teme izlaganja, ustvrdivši da „prvi pravac poziva da u svjesnom doživljaju i življenju svakodnevice otkrijemo rječitost otajstva, otkrijemo postojanje Boga i njegova Sina, dok nas drugi pravac teme podsjeća da je cilj vjerske pouke 'uvesti čovjeka ne samo u dodir, nego u zajednicu, u bliskost s Isusom Kristom'".

Predavač je, pritom, istaknuo da izlaganje želi potaknuti vjeroučiteljice i vjeroučitelje da svojim profesionalnim te duhovno–vjerničkim identitetom ostvaruju nastavu vjeronauka u školi koja, dodao je, pruža učenicama i učenicima iskustvo zadivljenosti riječima, dijelima i životom Učitelja iz Nazareta, Isusa Krista. Podsjetio je da Katekizam Katoličke Crkve na svojim početnim stranicama ističe da "vjeronaučna nastava u osnovnoj školi ima opće ciljeve među kojima i ovaj: 'Otkriti tragove najdubljega smisla čovjekova života i izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskoj krhkosti i veličini, vremenitosti i vječnosti'".

U nastavku ukratko je izložio neke odraze svakodnevice koji prate čovjeka i koji, ustvrdio je, "mogu biti putovi jačega doživljaja Trojstvenoga Boga". Pozvao je vjeroučitelje da u svakodnevici, koja je često ubrzana, otkrivaju Božje tragove, i da učenike nauče živjeti svakodnevicu koja, dodao je, „na mnogo načina govori o Bogu i dovodi do Boga". "Svakodnevica razvija i obogaćuje i profesionalni identitet vjeroučiteljica i vjeroučitelja, te njihove kompetencije, kao i kompetencije učenika", zaključio je dr. Šimunović.

U nastavku plenarnoga dijela programa usljedila je tematska rasprava u kojoj su sudjelovali sudionici stručnoga skupa upitima i komentarima. Dr. Gruden ustvrdio je da smo u spoznaji istine dužni poštivati put koji je, dodao je, uzela znanost definirajući zakone. Zaključio je da i najveća znanstvena saznanja dolaze od Boga.   (IKA)