28.09.2011

Mediji, Katolička Crkva i globalizacija

"Suvremeni čovjek da bi mogao funkcionirati i u osobnom i u društvenom životu nužno treba informacije i to vjerodostojne informacije da bi mogao ne samo razumjeti okolnosti u kojima se nalazi nego da bi mogao donositi i ispravne odluke. "

Bonn - Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je nastavio s radom u srijedu 28. rujna u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na početku drugoga dana skupa sve je pozdravio predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar, kazavši kako je hrvatska inozemna pastva na srcu domovinskoj Crkvi. "U najpresudnijim trenucima naše novije povijesti hrvatsko je iseljeništvo odigralo odlučujuću ulogu. Inozemna pastva je jako važna. Mi smo premali da bismo se odricali bilo kojeg našeg narodnog dijela", kazao je, obećavši i daljnju potporu hrvatskoj inozemnoj pastvi, koja je, kako je istaknuo, živi dio naše Crkve. Ujedno je potaknuo okupljene i na buduće takve dragocjene susrete. Pozdravnu riječ uputio je i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Düsseldorfa Vjekoslav Križanec, a na skupu je sudjelovao zajedno s konzulom Kristijanom Tušekom. Ujedno je zahvalio hrvatskih pastoralnim djelatnicima iz Zapadne Europe na svemu što su činili i čine za dobro svoga naroda u tom dijelu svijeta, a i za sve što su činili i još čine za svoju domovinu Hrvatsku.

Predavanje "o smislu crkvenih medija – od dosade do evangelizacije" održao je glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. "Suvremeni čovjek da bi mogao funkcionirati i u osobnom i u društvenom životu nužno treba informacije i to vjerodostojne informacije da bi mogao ne samo razumjeti okolnosti u kojima se nalazi nego da bi mogao donositi i ispravne odluke. Toj objektivnoj i neizbježnoj potrebi suvremenog čovjeka, osobito u razvijenim društvima, trebali bi odgovoriti mediji, trebali bi, ali to čine tek djelomično. Na tragu te elementarne ljudske potrebe za informiranošću mediji su se razvili u svojevrsnu industriju, kojoj je prvotni cilj zarada, profit, pa svoju ponudu tako usmjeruju da ta zarada bude što veća. Pritom često mediji postaju svojevrsni servis različitih centara moći, gospodarskih, političkih i ideoloških, uvjeravajući svoje konzumente da su neovisni", istaknuo je u uvodu. Potom se osvrnuo na specifičnost crkvenih medija. U drugom dijelu govorio je o smislu i ciljevima crkvenih medija. "Vjernici, htjeli to ili ne, počevši od djece preko mladih do odraslih, zapljusnuti su vrlo atraktivnim i vrlo agresivnim različitim pa i medijskim ponudama. Daleko su najutjecajniji internet i televizija - koji zajedno s drugim medijima često razaraju prave vrednote i stvaraju negativan stav prema Bogu, vjeri i Crkvi. Ako bi to ostao jedini medijski izvor informacija, stavova i vrednota, vjernici bi bili suočeni sa sustavnim obezvređivanjem i potkapanjem svojih stavova, pogleda i svojih vrijednosti - te bi, ako bi podlegli medijskom utjecaju, teško očuvali i samu vjeru i povjerenje u Crkvu. Stoga je očito da danas naši katolički vjernici trebaju svoje crkvene, katoličke medije - i to više nego što su to svjesni oni sami, a često i više nego li su te potrebe svjesni mnogi njihovi duhovni skrbnici. Iznimno je važna zadaća pastoralnih djelatnika omogućiti svojim vjernicima konzumiranje crkvenih medija - jer je to dio njihove vlastite pastirske ponude pripadnicima svojih crkvenih zajednica", zaključio je mons. Miklenić. Nakon predavanja razvila se plodna rasprava.

U utorak 27. rujna u popodnevnim satima predavanje o medijima u Hrvatskoj pod vidom vjerodostojnosti na križu održao je dr. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Prije predavanja pozdravnu riječ u ime Međunarodnog katoličkom dušobrižništva u Nadbiskupiji Köln i pomoćnog biskupa dr. Heinera Kocha, koji je na čelu toga tijela, uputio je referent đakon Hans Gerd Grevelding. Dr. Kanižaj je u predavanju kazao kako su mediji danas više nego ikada prije prisutni u našim životima. „S novom tehnologijom u redakcijama je sve manje kvalitetnih novinara, promijenile su se navike konzumiranja medija, a publika je sve više fragmentirana. Relevantna istraživanja pokazuju kako je kvaliteta medijskog sadržaja značajno pala zadnjih nekoliko godina, ali građani i dalje imaju relativno veliko povjerenje u medije, usprkos brojnim slučajevima etičkih prijepora koji su svakodnevno prisutni u medijima. Vjerodostojnost je postala karakteristika malobrojnih medija u Hrvatskoj", istaknuo je. Zbog trajne ovisnosti tradicionalnih medija o oglašivačkoj industriji te raznim interesnim skupina, publika sve više sadržaja preuzima i(ili) stvara na internetu. Navedeni su procesi ostavili traga na kvaliteti medijskog sadržaja, primarno u tisku, gdje dominiraju tekstovi sa samo jednim izvorom informacija, a prostora za teme koje nisu ekonomski isplative također je sve manje. Građani su pritom izloženi medijskim manipulacijama, koje su najviše istaknute u području oglasne industrije, u redovitom prakticiranju prikrivenog oglašavanja. U isto vrijeme mediji i dalje ostaju većim dijelom bez učinkovite regulacije, a redakcije bez etičkih kodeksa zbog čega pojedini novinari poriču moralnu odgovornost i posljedice za svoje djelovanje, što će ostaviti trajne posljedice na profesiji. Aktualna gospodarska situacija samo je pojačala navedene procese. Konačno, obrazovne institucije ne njeguju u dovoljnoj mjeri kritičko promišljanje pa djeca i mladi, ali i njihovi roditelji postaju ravnodušni potrošači medija, što u konačnici ima utjecaja na cjelokupni društveni razvoj Hrvatske. Mediji su u 21. stoljeću postali industrija koja može utjecati na sve društvene procese, možda čak i više nego što to možemo pretpostaviti, zaključio je dr. Kanižaj.

U večernjim satima toga dana održan je duhovno-kulturni program tijekom kojega je predstavljen i zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa održanog u Bergisch Gladbachu kod Kölna o temi "Tajna života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere". Misno slavlje toga dana predvodio je i propovijedao mons. Miklenić.

U popodnevnim satima 28. rujna predavanje "Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?" održat će glavni urednik toga mjesečnika dr. Adolf Polegubić. Skup završava u četvrtak 29. rujna kada će predavanje "Komunikacija (u) novim medijima: Facebook – nova (župna) zajednica?" održati dr. Danijel Labaš, nakon čega je predviđen okrugli stol. /IKA/