O konferenciji

Prva udruženja redovničkih poglavara osnivaju se u Rimu na temelju nauka pape Pia XII. (1939.-1958.). Unija vrhovnih poglavara je osnovana 1957., a Međunarodna unija vrhovnih poglavarica 1965. godine.

Unije odnosno konferencije su zbog svoje važnosti podupirane raznim koncilskim i postkoncilskim dokumentima kao što su: Christus Dominus (CD), Dekret o pastirskoj službi biskupa (1965.) 35,5; Perfecte Caritatis (PC), Dekret o obnovi redovništva (1965.) 23; Ad Gentes (AG), Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve (1965.) 33; Ecclesiae Sanctae (ES), Motu proprio Pavla VI. o primjeni nekih saborskih dekreta (1966.) IX, 42-43; Mutuae Relationes (MR), Kriteriji o odnosima između biskupa i redovnika u Crkvi (1978.) 21, 61-67; Codex Iuris Canonici (CIC), Zakonik kanonskoga prava (1983.) kan. 708-709; Regimini Ecclesiae Universae (REU), Konstitucija o rimskoj kuriji (1967.) 73 i 5; Pastor Bonus (PB), Konstitucija o rimskoj kuriji /izmjene i reforme/ (1988.) 109; Vita Consecrata (VC), Postsinodalna apostolska pobudnica o posvećenom životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu (1996.) 50-53.

Takva udruženja se na našim prostorima osnivaju 1968.: Unija viših redovničkih poglavarica za redovnice te Vijeće viših redovničkih poglavara za redovnike.

Viši redovnički poglavari su za vrijeme Jugoslavije udruženi u jedinstveno tijelo – Konferenciju viših redovničkih poglavara, a poglavarice u Uniju viših redovničkih poglavarica.

Raspadom Jugoslavije (1991.) neke članice Konferencije i Unije osnivaju samostalne ustanove.

Tako i redovnički poglavari i poglavarice Bosne i Hercegovine pokreću postupak osnivanja Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica u Bosni i Hercegovini (skraćeni naziv: KVRPP BiH).

Na Osnivačkoj skupštini Konferencije 11. ožujka 2000. na Šćitu (Rama), određena je svrha osnivanja – da se preko zajedničkih susreta i obostranog upoznavanja redovničkih poglavara uspostavi i suradnja između družbi, bilo na području animacije i formacije članova različitih zajednica, bilo na promicanju zajedničkog poslanja u Crkvi.

Primarna zadaća i cilj Konferencije je promicati redovnički život u poslanju Crkve u koju su uključene. Konferencija ne samo da ima teološku vrijednost u svrhu ''crkvenog zajedništva", nego i pastoralnu svrhu radi što učinkovitije organizacije pastoralnih aktivnosti.

Perspektiva i smisao Konferencije je da njezini članovi zajedničkim snagama i međusobnom suradnjom plodonosnije ostvaruju svoje poslanje u Crkvi, ali također i pridonose potpunijem postizanju svrhe svojih ustanova uvijek poštujući njihovu samostalnost i vlastitost te kako bi što učinkovitije usklađivali suradnju s Biskupskom konferencijom BiH-a i mjesnim biskupima (usp. CIC, kan. 708).

Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života ustanovila je Konferenciju viših redovničkih poglavara i poglavarica u Bosni i Hercegovini 18. studenoga 2000. (Dekret br. 67-¹/00) kao pravnu osobu te potvrdila njen Statut na pet godina. U 2015. godini iniciran je postupak za izmjene i dopune Statuta Konferencije. Kongregacija je  isti potvrdila 23. veljače 2016., prot. br. Sp. R. 1433/15. 

Konferencija je 1. listopada 2008. upisana u Registar za Katoličku crkvu u Bosni i Hercegovini pri Ministarstvu pravde BiH-a.

Konferencija okuplja redovničke ustanove koje imaju sjedišta na području BiH, dvije muške i četiri ženske redovničke zajednice: Franjevačka provincija sv. Križa – Bosna Srebrena, Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, Školske sestre franjevke Krista Kralja – Provincija Svete obitelji, Družba sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog – Provincija Majke Divne, Družba sestara Služavki Malog Isusa – Provincija Bezgrješnog začeća BDM. 

Članstvo Konferencije čine i redovničke ustanove koje djeluju na području Bosne i Hercegovine, a sjedište im je u drugoj državi (5 zajednica redovnika i 12 zajednica redovnica).

Zajednice redovnika: Isusovci – Hrvatska pokrajina Družbe Isusove, Salezijanci – Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca, Karmelićani – Hrvatska karmelska provincija sv. Josipa, Trapisti – Red cistercita strožijeg opsluživanja i Dominikanci – Hrvatska dominikanska provincija Navještenja BDM.

Zajednice redovnica: Kćeri Božje ljubavi – Provincija Božje providnosti, Kćeri milosrđa – Provincija Krista Kralja, Klanjateljice Krvi Kristove – Regija Zagreb, Karmelićanke Božanskog Srca Isusova – Provincija sv. Terezije od Djeteta Isusa, Franjevke Marijine misionarke (Odžak), Franjevke od Bezgrješnog začeća iz Dubrovnika, Misionarke ljubavi, Marijine sestre, Uršulinke – Hrvatska provincija, Služavke Malog Isusa – Provincija sv. Josipa (Split) te klauzurne zajednice Klarise – Samostan sv. Klare (Brestovsko) i Karmelićanke – Samostan Bezgrješne Kraljice Karmela (Sarajevo).

Konferencija organizira Redovnički dan (od 2010. to je jednodnevno okupljanje) s ciljem obogaćivanja, upoznavanja i produbljivanja zajedništva redovnika i redovnica te sudjeluje u organiziranju Dana posvećenog života u sjedištu vrhbosanske metropolije.

U organizaciji Povjerenstva za predškolski odgoj organizira stručne seminare za voditelje i djelatnike dječjih vrtića s ciljem stjecanja novih znanja i vještina u dječijem odgoju.

Pri Konferenciji djeluje i Povjerenstvo za pastoral zvanja radi potrebe zajedničkog rada svih družbi i redovničkih zajednica na polju pastorala zvanja u Bosni i Hercegovini te kako bi se koordinacijom i sustavnim radom ostvarila djelotvornija aktivnost i razmjena iskustava na polju animacije zvanja.

Konferencija je ustanova savjetodavne naravi. Nema nadležnosti u stvarima unutranjeg života redovničkih ustanova te uvažava i prihvaća njihovu vlastitu karizmu i autonomiju.

Konferencija viših poglavara i poglavarica BiH-a je pod nadzorom i usmjeravanjem Svete Stolice (usp. CIC, kan. 709), surađuje s Biskupskom konferencijom Bosne i Hercegovine te s Hrvatskom konferencijom viših redovničkih poglavara i poglavarica, a od svibnja 2010. članica je Unije europskih konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM) sa sjedištem u Brusselsu.